Pratite nas na Facebooku

Početna » » Depresija i simptomi

Depresija i simptomi


Očaj, tuga, potištenost, depresija, postoje mnoga imena i često je opsiju kao "prehladu psihijatrije". To je vrlo raširen problem, zapravo malo je ljudi koji  se u nekom trenutku ne osjećaju deprimirano.  Kad psihihatri govore o depresiji, oni govore o kliničkom stanju te bolesti. Postoje mnogi tipovi depresije, a svaka vrsta može imati nekoliko simptoma.  

 

 

DIJAGNOZA

Dijagnosticiranje tipa depresije ovisi o simptomima, analizi čovjekove anamneze, a možda i nekim psihološkim ili drugim testovima. Zatim se propisuje odgovarajući tretman. Nažalost iako to zvuči jednostavno, nije tako. Depresija može biti: unipolarna ili jednostavna i bipolarna.
Bipolarna depresija poznata je i kao manična depresija, a jedna varijanta naziva se manično depresivna psihoza. Postoji i varijanta koja se naziva sindrom sezonskog afektivnog poremećaja. Postoji i postporođajna deprezija i reaktivna depresija.

Reaktivna depresija znači da ste deprimirani zato što na taj način reagirate na nešto što vam se dogodilo. Iako psiholozi sastavljaju beskrajne popise uzroka reaktivne depresije, činjenica je da neke stvari na neke ljude utječu jače nego na druge. Čini se da neki od nas s lakoćom prolaze kroz negativne događaje, dok drugi padaju u depresije svaki puta kad stvari ne teku glatko. Ako se osoba ne uspije oporaviti nakon što je događaj prouzročio depresiju, takvo stanje depresije postaje klinička bolest.

UZROCI DEPRESIJE

Depresiju može uzrokovati bilo što: slab imunološki sustav, zlouporaba alkohola, manjak vitamina B12, neravnoteža ili manjak nekoliko minerala, hranjivih tvari i aminokiselina, razne vrste anemije, loša apsorpcija, hipoglikemija ili alergija na hranu, razni simptomi bolesti.

Depresivni ljudi mogu biti opsesivni, nezainteresirani ili kompulzivni, lijeni ili radoholičari. Zapravo, raspon reakcija pojedinca na depresiju gotovo je jednako raznolik kao i ljudska narav. Jedino što je svima zajedničko je depresija. Često se događa da su ljudi koji pate od depresije istodobro i pretili. Terapeut uvijek mora nastojati procijeniti je li osoba u depresiji zato što je pretila, ili je obrnuto. Činjenica je da te dvije stvari često idu jedna s drugom. Testovi posebne procjene, poput dijagnostičkih testova Hoffer i Osmond, odgovaraju detekciji prave kliničke depresije. Slijede neki od razloga zbog kojih depreija može dovesti do porasta težine, kao i rasprava o nekim uobičajenim uzrocima depresije.

Terapeuti upoznati s nutricionističkom psihijatrijom znaju i da hranjive tvari koje su inače korisne, poput vitamina B6, triptofana i cinka, kao i visokosložene ugljikohidratne dijete poput vegeterijanstva ili Pritikinove dijete, obično neće ublažiti depresiju. Zapravo u nekim slučajevima stanje će se pogoršati. Vrijedi i obratno - znamo da ćemo, kad god je stres čimbenik koji je snažno pridonio kliničkoj depresiji, vjerojatno izabrati terapiju tirozinom. Depresija je često, ali ne uvijek, povezana s nikim krvnim pritiskom, niskim šećerom u krvi, niskim funkcijama tiroide (sve to pridonosi debljanju), i slabom funkcioniranju adrenalne žlijezde.

TIROZIN

Tirozin je jedna od tri aromatične aminokiseline (druge dvije su fenilanin i triptofan) koje prelaze barijeru krv-mozak. Razine tirozina u mozgu donekle ovisi o prehrani. Međutim, uzimanje dodataka tirozina nije dovoljno za povišenje njegove razine. Kao što je slučaj s mnogim aminokiselinama, tirozin se prenosi iz krvi u mozak, no izložen je snažnoj konkurenciji drugih aminokiselina - osobito otvorenih aminokiselina (leucin, izoleucin i valin). Uz triptofan, sve te aminokiselina inhibiraju unos tirozina u mozak. Dakle tirozin će biti korisniji ako se uzima na prazan želudac. Tirozin također može normalizirati krvni pritisak, stimulirati tiroidu i pridonijeti stabilizaciji šećera u krvi putem adrenalne potpore. Pacijenti koji boluju od depresije često žude za mnogim vrstama hrane. To se prvenstveno odnosi na slatkiše, čokoladu i drugu hranu koja sadrži tirozin: krastavci, jaja, smokve, poriluk, bademi, jabuke, šparoge, kelj, mlijeko, kikiriki, špinat, jagode, lubenica, banana, repa, mrkva, ir, višnje, čokolada.

Neke oblike depresije moguće je svojevoljno utjecati i smanjiti ih, dok na druge i teže oblike nije moguće utjecati. Sumnjate li na depresiju, u svakom slučaju trebali bi se obratiti liječniku. Ukoliko patite od nekog oblika depresije, važno je odmah reagirati te smanjiti ju i totalno eliminirati. Možete početi sa laganim tjelovježbama koje su važne za liječenje depresije a također će i smanjiti mogućnost nastanka depresije. Bavite se nekom psihičkom aktivnošću s kojom ćete zaposliti mozak: čitanje, učenje, šah. Također, nastojte da imate dobar i kvalitetan san, boravite u prirodi što je više moguće.