KRATKA PRIČA O BOBU |
Bob možemo svrstati u jednu od leguminoza (grah, mahune, slanutak) kojima po svojim botaničkim karakteristikama i pripada. Kad neupućenima spomenete bob, većina će najvjerojatnije odmahnuti rukom: "Pa to je isto kao i grah!". Iako u tome ima nešto istine, bob ipak nije grah ni okusom ni sastavom. To je najmjerodavnije mogu posvjedočiti dalmatinske domaćice, gdje se bob najviše i uzgaja i priprema više zbog gušta, odnosno njegovog posebnog okusa nego zbog hranjivosti.
Bob ni u svijetu ne uživa osobit glas namirnica, osobito ako se usporedi s ostalim leguminozama. Jedino se često uživa sirov, kao desert. Neznatne su površine zasijane bobom, a i prinosi su mu mali. Vjerojatno se zbog toga i na njegovom oplemenjivanju vrlo malo radi.
Pradomovina boba je Tibet, gdje je pronađen divlji bob, a u Europi, Egiptu i Arapskim zemljama bio je poznat još u prethistoriji. Bob se smatra najstarijom kulturom među leguminozama. U antičko doba mnogo se više koristio u ljudskoj prehrani, ali izgleda da su ga istisnuli kukuruz, krumpir, a posebno grah i mahune. Najvjerojatnije iz ekonomskih razloga jer bob je za prehranu najbolji u obliku nedozrelih nježnih mahuna ili mladog zrna što je neekonomično.
Bob ni u svijetu ne uživa osobit glas namirnica, osobito ako se usporedi s ostalim leguminozama. Jedino se često uživa sirov, kao desert. Neznatne su površine zasijane bobom, a i prinosi su mu mali. Vjerojatno se zbog toga i na njegovom oplemenjivanju vrlo malo radi.
Pradomovina boba je Tibet, gdje je pronađen divlji bob, a u Europi, Egiptu i Arapskim zemljama bio je poznat još u prethistoriji. Bob se smatra najstarijom kulturom među leguminozama. U antičko doba mnogo se više koristio u ljudskoj prehrani, ali izgleda da su ga istisnuli kukuruz, krumpir, a posebno grah i mahune. Najvjerojatnije iz ekonomskih razloga jer bob je za prehranu najbolji u obliku nedozrelih nježnih mahuna ili mladog zrna što je neekonomično.
BOB DANAS |
Boba ima više vrsta, ali se načelno može podijeliti u dvije najizrazitije skupine: sitno sjeme i krupno sjeme. Sitnosjemeni bob potiče iz Azije, a krupnosjemeni iz Afrike. U povrtlarstvu se najčešće uzgajaju krupnosjemene vrste, što je i razumljivo. Međutim, postoji i niz lokalnih odlika dobivenih selekcijom s obzirom na podneblje, klimu, zemljište i sl. U svijetu se najviše uzgaja u Evropi, a kod nas u Primorju i u Makedoniji. U nekim se zemljama čak melje u brašno i miješa s ostalim žitaricama za pripremanje juha, kaša i sl. U nestašici kave, prženo i mljeveno zrnje boba, te skuhano kao kava može stvoriti iluziju prave kave.
LJEKOVITA SVOJSTVA |
Bob je u prehrani veliki izvor vitamina B, dijetalnih vlakana, proteina i željeza. U kombinaciji sa žitaricama, orašastim plodovima ili sjemenkama čini odličan sastav biljnih proteina. Bob ima ljekovito djelovanje na zdravlje cijelog našeg organizma. Konzumiranjem hrane bogate dijetalnim vlaknima može smanjiti razinu kolesterola u krvi, a na taj način i rizik od oboljenja kardiovaskularnog sustava. Također je dobar za reguliranja probave, daje osjećaj sitosti što pozitivno djeluje na gubitak težine, potiče jačanje imunološkog sustava. Sadrži vrlo zanimljivu L-DOPA aminokiselinu koja se koristi kao lijek za oboljele od Parkinsonove bolesti. L-DOPA utječe na povećanje razine neurotransmitera dopamina koji sudjeluje u važnim moždanim funkcijama kao što su spavanje, raspoloženje, učenje, ponašanje i slično. Savjetuje se umjerenost jer postoji rizik od predoziranja što za posljedicu može imati mučninu, povraćanje, mentalne i emotivne poteškoće, visoki krvni tlak, nestabilnost živčanog sustava.
NUTRITIVNA VRIJEDNOST |
Energetska vrijednost 100 g svježeg boba iznosi 88 kcal / 370 kJ, od toga sadrži 17,6% ugljikohidrata, 8% proteina i 0,7% masti dok je udio hranjivih vrijednosti sušenog boba znatno veći. Bob sadrži raznolike minerale: bakar, mangan, fosfor, magnezij, kalij, cink, željezo, selen i kalcij.
Od vitamina u nešto manjim količinama sadrži vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6, folnu kiselinu i vitamin A.
Bob u 100 g sadrži beta karotena 196 mcg i fitosterola 22 mg, od čega beta-sitosterola ima 18 mg. Činjenica je da je bob na drugom mjestu kao izvor prirodnih bjelančevina. Sadržava još i lecitin, kolesterol, nuklein, bliceride, škrob, šećer, kiseline, masti, pektin. Sadrži mnogo vitamina, osobito grupe B, i dosta fosfora i željeza. Na žalost ni soja ni bob ne uzgajaju se i ne troše kod nas koliko bi to po svojoj biološkoj vrijednosti zaslužili.
Od vitamina u nešto manjim količinama sadrži vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6, folnu kiselinu i vitamin A.
Bob u 100 g sadrži beta karotena 196 mcg i fitosterola 22 mg, od čega beta-sitosterola ima 18 mg. Činjenica je da je bob na drugom mjestu kao izvor prirodnih bjelančevina. Sadržava još i lecitin, kolesterol, nuklein, bliceride, škrob, šećer, kiseline, masti, pektin. Sadrži mnogo vitamina, osobito grupe B, i dosta fosfora i željeza. Na žalost ni soja ni bob ne uzgajaju se i ne troše kod nas koliko bi to po svojoj biološkoj vrijednosti zaslužili.
JELA S BOBOM |
Zanimljivo je da su gurmani upravo upravo soji i bobu dali epitet gurmanskih namirnica. Jesu li soja i bob stekli taj glas samo zato što su deficitarni, što se malo uzgajaju i što se teško do njih dolazi, ili su taj epitet zaslužili time što su punovrijedne, hranjive i ukusne namirnice? Čini se da se gurmani rijetko varaju kada se radi o jelima biljnog porijekla. Bob je kompatibilna namirnica sa blitvom, mrkvom, patlidžanima, porilukom, artičokama, poznate su dalmatinske juhe s bobom. Dakle sa bobom možete kombinirati gotovo sve važnije i nama lako dostupne namirnice.
