Danas se smrt jedne od deset odraslih osoba može povezati s izravnom ili neizravnom izloženošću duhanskom dimu. Pušenje ima veću cijenu nego što mnogi misle jer konzumiranje cigareta ne da samo utječe na ljepotu nego ostavlja i duboke posljedice na zdravlje, kako u fizičkom tako i u psihičkom smislu. S obzirom na veliki broj pušača diljem svijeta pušenje se danas ubraja u bolest ovisnosti koja se može izliječiti, ali uz velike napore koje pojedinac često ne može samostalno savladati već mu je potrebna pomoć stručnjaka.
STATISTIKE |
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako duhan ubija gotovo polovinu osoba koje ga troše, a svake godine duhan ubije približno šest milijuna osoba (jedna svakih 6 sekundi), od čega više od pet milijuna otpada na pušače i bivše pušače, a više od 600 000 na pasivne pušače. Smrt jedne od dest odraslih osoba može se povezati s izravnom ili neizravnom izloženoću duhanskom dimu, a u Hrvatskoj je najmanje svaka treća odrasla osoba pušač. Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire više od 900 000 ljudi, što je gotovo svaka peta umrla osoba. U Hrvatskoj se u prosjeku popuši od 20 – 30 cigareta na dan, po čemu smo u samom svjetskom vrhu.
ŠTETNOST PUŠENJA |
Kada govorimo o cigaretama ne smijemo zaboraviti ni na podražajno, toksično, psihoaktivno te termičko djelovanje. Izloženost duhanskom dimu znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, posebice srčanoga i moždanoga udara, te bolesti periferne cirkulacije. Pušenje također pospješuje razvoj kronične opstruktivne plućne bolesti, respiratornih infekcija i egzacerbacija astme. Pušenje utječe i na reproduktivno zdravlje – povećava rizik od neplodnosti, a trudnice koje puše imaju veći rizik od prijevremenoga porođaja i spontanoga pobačaja, kao i razvoja malformacija na plodu. A tu su i štetni učinci pasivnoga pušenja: povećana incidencija karcinoma različitih lokalizacija, kroničnih bolesti dišnoga sustava i infekcija (posebice srednjega uha), učestaliji sindrom iznenadne smrti u novorođenčeta te sklonost alergijama i bolestima srca i krvnih žila.
Pušenje je danas jedan od vodećih preventabilnih uzroka smrti u svijetu. Stoga je nepušenje jedna od najisplativijih zdravstvenih intervencija. Spone koje pušača vezuju uz cigarete vrlo su čvrste. One nisu samo kemijske, nego i psihološke i socijalne naravi. Statistike pokazuju da zabrana oglašavanja duhanskih proizvoda i pokroviteljstva jedan od najisplativijiih načina za smanjenje potražnje duhana. Unatoč učinkovitosti sveobuhvatne zabrane, samo šest posto svjetske populacije potpuno je zaštićeno od izloženosti oglašavanja, promidžbe i pokroviteljstva duhanske industrije.
Iako je prije gotovo pedeset godina dokazana štetnost pušenja polovina pušača još uvijek ne shvaća koliko je pušenje štetno za ljudski organizam. U Osječko-baranjskoj županiji, primjerice, od bolesti vezanih uz pušenje zadnjih desetak godina prosječno umire približno 700 osoba godišnje, poglavito od raka pluća, ali i drugih rakova vezanih uz pušenje, primjerice raka grkljana i mokraćnoga mjehura. Najveći broj pušača počinje pušiti još u osnovnoj školi, a zabrinjavajući su podatci da gotovo pedest posto učenika osnovnih škola puši. Štetni učinci pušenja prvi put dokazani su prije pedesetak godina. Nikotin iz duhanskoga dima supstanca je koja prouzročuje ovisnost. Među 4000 kemikalija koje se nalaze u duhanskom dimu za više od 60 dokazano je da imaju kancerogeno djelovanje.
PRESTANAK PUŠENJA U BROJEVIMA |
Nakon 20 minuta smanjuje se broj otkucaja srca i krvni tlak.
Nakon 12 sati razina ugljičnoga monoksida u krvi pada na normalu.
Nakon 2 – 12 tjedana poboljšava se cirkulacija i povećava funkcija pluća.
Nakon 1 – 9 mjeseci smanjuje se kašalj i nedostatak zraka.
Nakon 1 godine rizik od koronarne bolesti srca upola je manji nego kod pušača.
Nakon 5 godina smanjuje se rizik od moždanoga udara.
Nakon 10 godina rizik od raka pluća upola je manji nego kod pušača, smanjuje se i rizik od raka usta, grla, jednjaka, mokraćnoga mjehura, maternice i gušterače.
Nakon 15 godina rizik od koronarne bolesti isti je kao kod osoba koje nisu nikada pušile.
(Prema: Glas Slavonije, 27. svibnja 2013.)
Nakon 12 sati razina ugljičnoga monoksida u krvi pada na normalu.
Nakon 2 – 12 tjedana poboljšava se cirkulacija i povećava funkcija pluća.
Nakon 1 – 9 mjeseci smanjuje se kašalj i nedostatak zraka.
Nakon 1 godine rizik od koronarne bolesti srca upola je manji nego kod pušača.
Nakon 5 godina smanjuje se rizik od moždanoga udara.
Nakon 10 godina rizik od raka pluća upola je manji nego kod pušača, smanjuje se i rizik od raka usta, grla, jednjaka, mokraćnoga mjehura, maternice i gušterače.
Nakon 15 godina rizik od koronarne bolesti isti je kao kod osoba koje nisu nikada pušile.
(Prema: Glas Slavonije, 27. svibnja 2013.)
