Količinu energije mjerimo kalorijama ili u novije vrijeme u džulima (J). Radi lakšeg snalaženja ćemo naznačiti obje vrijednosti, uz napomenu da jedna kalorija ima 4,2 džula. Potrebe energije označavamo dakle kalorijama ili džulima. Isto tako možemo energetsku vrijednost jedne namirnice označiti kalorijama ili džulima.
Potrebe organizma u kalorijama razlikuju se prema dobi, spolu, vrsti rada i klimatskim uvjetima u kojima čovjek živi. Pokazat ćemo to primjerom. Mladić od četrnaest godina treba oko 3000 cal, odnosno 12,6000 J, jer se nalazi u razdoblju intenzivnog rasta. Mlada djevojka iste dobi trebat će oko 2400 cal. odnosno 9700 J. Odrastao muškarac koji obavlja osrednje težak rad trebat će 3000 cal ili 12.000 J. a manje ako je rad mehaniziran. Za vrlo težak rad (rudari, šumarski radnici) trebat će 4000 cal ili 16.000 J i više.
Starijim ljudima, iznad šezdeset godina bit će dovoljno oko 1700 do 2000 kalorija (6800 do 8000 džula), s obzirom na to da troše malo energije i da im je metabolizam smanjen.
RASPODJELA OBROKA TOKOM DANA |
Treba naglasiti da su naše navike u pogledu raspodjele obroka tiejkom dana potpuno nepravilne. Većina odraslih i djece ne jedu ništa za zajutrak te odlaze na posao bez energetske rezerve. Jasno je da je i radni učinak nizak. Vrlo često je najjači dnevni obrok večera, što je besmisleno jer se noću troši najmanje energije, a nije ni zdravo poći na spavanje s punim želucem. Predlaže se fiziološki racionalna raspodjela obroka tijekom dana (izraženo u postocima kalorija):
Zajutrak 30 % Doručak 10% Ručak 35% Večera 25%
Izraženo u namirnicama (900 kalorija) za zajutrak bi bilo:
100 g svježeg sira 528 cal
100 g luka 40 cal
1 jaje 87 cal
==================
Ukupno 915 cal
Jaje se može zamijeniti bijelom kavom ili jogurtom. Takav ili sličan doručak potpuno bi odgovarao biološkim potrebama odraslog muškarca. Promjene u prehrambenim navikama ne možemo provesti odjednom. Pogodan utjecaj mogu i moraju provoditi roditeljski dom, škole i ustanove za odgoj djece. Prema ispitivanjima došlo se do saznanja da 80% radnika dolazi na rad bez zajutarka i da se najviše povreda na radu događaju baš između 8 i 9.30 sati kad radnik ostane bez ikakvih energetskih rezervi (hipoglikemija). Treba naglasiti da je ne samo važno nego upravo presudno da djeca ujutro uzmu biološki punovrijedan zajutrak od sira, mlijeka, jaja, ribane mrkve, rotkvice i slično.
