"Od piva se osjećate onako kako biste se trebali osjećati bez piva". Tako je govorio australski pisac Henry Lawson. Ako se konzumira umjereno, alkohol većinu ljudi čini sretnima, pomaže probavi i sprečavanju srčanih bolesti. Nema sumnje da sve što stavljamo u usta snažno utječe na naše zdravlje, međutim kada tu spoznaju treba primjeniti na alkohol ?
Potrošnja alkohola u većini zemalja Europske unije u stalnom je porastu. Smatra se da britanski tinejdžeri piju najviše u usporedbi s mladeži ostalih europskih nacija.
ALKOHOL I METABOLIZAM |
U čovjekovoj jetri postoji posebni enzim s ekskluzivnim zadatkom razgradnje alkohola. Taj enzim zove se alkoholna dehidrogenaza i vjerojatno je evoluirao kako bi omogućio čovjeku da probavi fermentirano voće. Učinke alkohola izaziva toksična tvar koja mijenja čovjekovo raspoloženje, zvana etilni alkohol. To je bistra, lako hlapljiva tvar koja se otvara djelovanjem kvasca na voćne sokove. Standardno britansko pivo sadrži približno jednu jušnu žlicu etilnog alkohola. Etilni alkohol otapa se u vodi i masti i dolazi praktično do svih organa u tijelu (uključujući leđnu moždinu) nekoliko minuta nakon unosa. Rezultati konzumiranja alkohola ne ovise toliko o količini unesenog alkohola, koliko o količini etilnog alkohola koji dospijeva u krvotok, kao i o brzini kojom tamo dospijeva. Što brže stiže u krvotok, snažniji su njegovi učinci.
Otprilike 5% pića koje popijete apsorbira se izravno iz želuca u krvotok, a ostatak prolazi kroz živi "ventil" zvan pilorični sfinkter prije nego što završi u tankom crijevu odakle se također apsorbira u krvotok. Pilorus je mišićni prsten koji se steže kad je kemijski sastav hrane u želucu neprihvatljiv ili kad je u želucu previše hrane. Ako se pilorus zatvori ili se otvori samo malo, to usporava kretanje alkohola, zato se se alkohol popijen na prazan želudac kreće brzo, a njegov je učinak vrlo snažan.
Hrana značajno odgađa apsorpciju alkohola, bez obzira na to jede li se prije ili tijekom konzumacije alkohola. Masna, uljasta hrana osobito je dobra za usporavanje kretanje alkohola kroz pilorični sfinkter. Nakon što alkohol uđe u krv, odlazi u jetru, a zatim u srce i pluća. Nakon toga putuje po cijelom tijelu i stiže do mozga, gdje potiče proizvodnju endorfina koji djeluje kao anestetik.
DJELOVANJE NA JETRU |
Ljudi koji često konzumiraju alkohol imaju neuravnoteženu prehranu bogatu kalorijama, a siromašnu hranjivim tvarima i proteinima, što znači da jetra mora raditi "prekovremeno" da bi očistila velike količine alkohola, a pritom ne dobiva proteine i hranjine tvari nužne za optimalno funkcioniranje. Budući da je alkohol vrlo kaloričan, osoba koja mnogo pije možda će zadovoljiti većinu, ako ne i sve svoje energetske potrebe, a da ne jede gotovo ništa, ako ne i sve svoje energetske potrebe, a da ne jede gotovo ništa. Iz tog i drugih razloga oduvijek se smatralo da mnoge zdravstvene probleme povezane s alkoholom zapravo uzrokuje slaba prehrana.
Kronična konzumacija alkohola možda uzrokovati nadraženost i upalu želučane stijenke, crijeva i gušterače, što značajno otežava apsorpciju hranjivih tvari. Oštećuje se i sposobnost jetre da razgrađuje acetaldehid, što je glavni proizvod alkohola i vrlo otrovna tvar koja može uzrokovati oštećenje jetre.
FIZIOLOŠKI UČINCI ALKOHOLA |
- Alkohol širi krvne žile pa vam se čini da vam je toplo. Međutim to je samo prividno jer alkohol zapravo pojačava gubitak topline i time smanjuje otpornost na hladnoću. Na nosu i obrazima alkoholičara moguće je vidjeti raširene krvne žile.
- Utječe na krvni pritisak, ako bolujete od visokog krvnog pritiska i pijete više od pet čaša dnevno (dvije čaše za žene), gubite vrijeme liječeći se od visokog krvnog pritiska zato što će ga alkohol još više povisiti.
- Kardiomiopatija nepovratno slabljenje srčanog mišića, može biti uzrokovana pretjeranom konzumacijom alkohola. Međutim dokazano je da umjerena konzumacija može proširiti koronarne arterije i ublažiti visoki krvni pritisak, smanjujući time rizik od koronarne tromboze. Taj paradoksalni učinak možda objašnjava razlog zbog kojeg statistika pokazuje da umjereni konzumenti alkohola rjeđe umiru od sračnog udara od osoba koje uopće ne piju.
- Alkohol može prouzročiti gastritis - kroničnu upalu i zadebljanje želučane stjenke.
- Alkoholičari su često i teški pušači što pojačava rizik od dobivanja raka.
Alkohol dovodi do biokemijskih abnormalnosti koje imaju mnoge učinke na fiziologiju. Neki od njih su:
- Povećanje razine laktata koji mogu uzrokovati tešku anksioznost kod osjetljivih osoba.
- Smanjenje ketosteroida koji utječu na spolne hormone i stvaraju neravnotežu između raznih hormona
- Smanjenje tolerancije na galaktozu (mliječni šećer).
- Povećanje naslaga masti.
- Povećanje razine urične kiseline
- Smanjenje sinteze proteina, što može usporiti tjelesne mehanizme obnavljanja tkiva.
- Zadržavanje proteina i masti u jetri
Jedna čaša crnog vina dnevno sprečava gomilanje masti u tijelu, osobito one najopasnije - oko struka. Osim toga, dobro crno vino puno je antioksidanta i sprečava rak.
