Najvažniji cilj svih oblika života na našem planetu je produženje njihovog života. Što je nama ljudima potrebno za preživljavanje? Osim zraka i vode, naša primarna potreba je hrana. Hranu dobivamo od biljaka i životinja. Odakle biljke dobivaju svoju hranu? Biljke svoju hranu dobivaju iz tla i izravno od sunca! Samo biljke "znaju" pretvarati Sunčevu svjetlost u ugljikohidrate od kojih izgrađuju nove stabljike, korijenje i koru, i što je najvažnije, igrađuju novo lišće jer lišće može stvarati dodatne ugljikohidrate. Zbog toga je masa lišća uvijek veća u odnosu na ostale dijelove biljke. Budući da zeleni dijelovi biljke uvijek nastoje povećati apsorpciju u klorofilu iz toga razloga one neprestano rastu.
Život biljaka ovisi o Sunčevoj svjetlosti, a naš život ovisi o biljkama. Čak i kada ljudi jedu životinje, jedu ih zbog hranjivih tvari koje je životinja prije toga dobila jedući biljke. To je razlog zašto ljudi gotovo nikada ne jedu mesožderske životinje, već samo one koje se hrane biljkama. Drevna palestinska učenja, islam i razne druge religije zabranjuju jedenje mesojedskih životinja kao što su: lavovi, tigrovi, leopardi, lisice, orlovi itd. Postoji velika šansa da ćete se teško razboliti ukoliko jedete meso mesojedskih životinja, istovremeno nijedna životinja, čak ni mesojedska ne bi mogla preživjeti bez konzumiranja određenih količina zelenja. Svi smo vidjeli da psi i mačke povremeno jedu zelenu travu.
KLOROFIL |
Klorofil je jednako važan kao Sunčeva svjetlost! Nikakav život nije moguć bez sunčeve svjetlosti kao i bez klorofila. Klorofil je Sunčeva energija pretvorena u tekuće stanje. Konzumiranje što je moguće više klorofila isto je kao da "sunčamo" svoje unutarnje organe. Molekula klorofila iznenađujuće je slična molekuli hema u ljudskoj krvi. Klorofil se brine o našem tijelu poput najbrižnije majke. On liječi i čisti sve naše organe, pa čak i uništava mnogo od naših unutarnjih neprijatelja kao što su patogene bakterije, gljivice, stanice raka i mnogi drugi. Klorofil se od drevnih vremena koristio kao čudotvoran lijek. Klorofil sa sobom nosi znatne količine kisika, zbog čega igra presudnu ulogu u podržavanju dobrih bakterija. Zbog toga, što više klorofila konzumiramo, to će biti bolja naša crijevna flora i opće zdravlje.
S obzirom da je zelenje glavni izvor klorofila, teško je naći bolju način konzumiranja klorofila od pijenja zelenih kašastih sokova.
Dokazano je da je klorofil koristan kod prevencije i liječenja mnogih oblika raka i alteroskleroze, brojna znanstvena istraživanja pokazuju da gotovo i nema bolesti kod koje klorofil ne bi bio od pomoći. Navest ćemo neke od brojnih ljekovitih svojstava ove divne tvari:
- Povećava broj krvnih zrnaca
- Pomaže u prevenciji raka
- Organima pruža željezo
- Neutralizira toksine unesene hranom
- Poboljšava stanje kod anemije
- Čisti i deodorira tkiva debelog crijeva
- Pomaže u čišćenju jetre
- Poboljšava stanje kod hepatitisa
- Regulira mjesečnicu
- Ubrzava zarastanje rana
- Štiti rane od bakterija
- Uklanja loš zadah iz usta
- Ublažava glavobolju
- Pomaže kod upale krajnika
- Smiruje čireve
- Smiruje bolne hemeroide
- Poboljšava vid
Da bismo uživali u optimalnom zdravlju u našim crijevima, moramo imati 80-85% "dobrih" bakterija. Prijateljske bakterije stvaraju mnoge neophodne hranjive tvari za naše tijelo, uključujući vitamin K, vitamin skupine B, brojne korisne enzime i druge tvari od vitalne važnosti. Zato ako u stanicama našeg tijela nemamo dovoljno kisika, loše bakterije nadvladat će dobre, izazivajući ogroman broj infekcija i bolesti.
Dobre bakterije bakterije lako mogu propasti zbog loše prehrane, stresa itd. U tom slučaju možemo imati 80-90% loših bakterija koje pune naše tijelo toksičnim kiselim otpadom.
SOK OD ZELENE PŠENICE |
Zahvaljujući visokom udjelu kisika u klorofilu i visokom udjelu minerala u zelenim biljkama, zeleno alkanizira tijelo više od bilo koje druge hrane na našem planetu. Uključimo li zelene kašaste sokove u našu prehranu, možemo održati naša tijela alkalnima i zdravima. Drugi izvrstan način dobivanja klorofila i hranjivih tvari iz zelenja je pijenje soka od mlade pšenice. To vrlo hranjivo piće izmislila je dr. Ann Wigmore i ono neprekidno dobiva na popularnosti. Sok mlade pšenice sastoji se od 70% klorofila i sadrži 92 različita minerala od 102 moguća, beta karoten i B vitamine, uz vitamine C, E, H i K, 19 aminokiselina i korisne enzime. Sva ta svojstva čine mladu pšenicu izvanrednim graditeljem zdravlja. Međutim, zbog visoke gustoće hranjivih tvari sok od mlade pšenice mnogim ljudima teško pada. Mnogi bi ga rado konzumirali, ali to ne mogu zbog osjećaja mučnine koje im ponekad izaziva i sam njegov miris.
